Klimatski rizici koje za zdravlje predstavljaju poplave, suše i kvaliteta vode zahtijevaju hitno djelovanje

U izvješću Europske agencije za okoliš „Responding to climate change impacts on human health in Europe: focus on floods, droughts and water quality” („Odgovor na učinke koje klimatske promjene imaju na ljudsko zdravlje u Europi: usmjerenost na poplave, suše i kvalitetu vode”) skreće se pozornost na učinke koje klimatske promjene povezane s vodom imaju na zdravlje i dobrobit, a koji su već vidljivi diljem Europe, te uključuju smrtne slučajeve, ozljede, izbijanje zaraznih bolesti i posljedice za mentalno zdravlje. 

U razdoblju od 1980. do 2022. u 32 europske zemlje zabilježena su 5582 smrtna slučaja povezana s poplavama i 702 smrtna slučaja povezana sa šumskim požarima. Već danas svaki osmi Europljanin živi u područjima u kojima potencijalno može doći do riječnih poplava, a oko 30 % ljudi u južnoj Europi suočava se s trajnim nedostatkom vode. Klimatske promjene dodatno će povećati izloženost ljudi ekstremnim vremenskim uvjetima, što će imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Stariji građani, djeca, osobe lošeg zdravlja, skupine s nižim prihodima, poljoprivrednici i timovi hitnih službi među skupinama su koje se suočavaju s najvećim zdravstvenim posljedicama poplava, suša, šumskih požara ili bolesti koje se prenose vodom i vektorima. 

Uz te činjenice, u izvješću se naglašava kritična potreba za hitnom provedbom postojećeg zakonodavstva EU-a, posebno raznih europskih klimatskih, vodnih i zdravstvenih politika te njihovom daljnjom integracijom, i uvođenjem već postojećih rješenja u svim sektorima i na razini vlada kako bi se zaštitili životi, spriječile štetne zdravstvene posljedice i povećala dobrobit.

Zaštita ljudskih života i zdravlja od učinaka klimatskih promjena, među kojima su suše, poplave i pogoršanje kvalitete vode, iznimno je važna i treba je hitno provesti. Postojeće europske klimatske, vodne i zdravstvene politike čvrst su temelj za djelovanje, ali ih je potrebno provoditi sustavnije i sveobuhvatnije. Kako bismo osigurali našu buduću dobrobit, sve razine vlasti u mnogim sektorima trebaju uspostaviti učinkovita rješenja kako bismo mogli spriječiti i smanjiti učinke na tjelesno i mentalno zdravlje. Podupiremo ih znanjem, i to putem aktivnosti Europske agencije za okoliš i Europskog opservatorija za klimu i zdravlje.

Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA)

Brže uvođenje učinkovitih rješenja

Kako bismo bili spremniji za buduće klimatske izazove za zdravlje koje predstavljaju poplave, nestašica vode i pogoršanje kvalitete vode, potrebni su odgovori i u zdravstvenom sektoru i drugim sektorima koji utječu na zdravlje, uključujući upravljanje vodama, prostorno planiranje, projektiranje zgrada ili osiguranje.

Izvješćem Europske agencije za okoliš nastoji se potaknuti djelovanje prikazivanjem različitih primjera praktičnih rješenja provedenih u državama članicama EEA-a i zemljama suradnicama.

Preduvjet za jače mjere jest veća integracija klimatskih promjena u zdravstvene politike u državama članicama te povećanje resursa i kompetencija za prilagodbu klimatskim promjenama s naglaskom na zdravlju na podnacionalnim razinama. Brze mjere uključuju podizanje svijesti javnosti o rizicima i rješenjima, dok dugoročne mjere, uključujući poboljšanja infrastrukture i rješenja koja se temelje na prirodi, zahtijevaju sustavno planiranje i ulaganja. Razlike u ranjivosti različitih skupina stanovništva i geografske razlike učinaka zahtijevaju ciljani pristup sprečavanju učinaka na zdravlje za sve ljude u kontekstu klimatskih promjena, a taj se pristup treba temeljiti na pravičnosti.

Ključni rizici koji zahtijevaju mjere

Poplave

• U razdoblju od 1980. do 2022. u 32 države članice EGP-a zabilježeno je 5584 smrtnih slučajeva povezanih s poplavama.
• Trenutačno otprilike 53 milijuna ljudi (12 % europskog stanovništva) živi u područjima u kojima su potencijalno moguća izlijevanja rijeka, iako su često uspostavljene obrane od poplava. Taj se broj između 2011. i 2021. povećao za 935 000, što upućuje na kontinuirani razvoj na poplavnim područjima.
• Jedna od devet bolnica u Europi nalazi se u područjima na kojima su potencijalno moguća izlijevanja rijeka.

Suše i nestašica vode

• Zbog potražnje za vodom i sušama regije u Europi suočene su s gotovo trajnim nedostatkom vode, i to ne samo na jugu.
• Dulja razdoblja sušnog i vrućeg vremena olakšavaju širenje šumskih požara, uglavnom u južnoj Europi, ali sve više i u drugim regijama. Između 1980. i 2022. godine 702 osobe izgubile su život izravno zbog šumskih požara u 32 države članice EEA-a, a mnoge druge bile su pogođene dimom zbog šumskih požara.

Kvaliteta vode

• Porast temperature zraka i vode olakšava rast patogena, čime se povećava rizik od bolesti koje se prenose vodom.
• Zbog obilnih padalina dvostruko je vjerojatnije da će doći do štetnih koncentracija patogena u vodnim tijelima zbog onečišćenog otjecanja i kombiniranog izlijevanja kanalizacije.
• Na niskim područjima podizanje razine mora uzrokuje prodiranje slane vode u podzemne i površinske vodonosnike, s učinkom prelijevanja na usjeve.
• Slab protok tijekom sušnih razdoblja dovodi do većih koncentracija onečišćujućih tvari, što zahtijeva skupo pročišćavanje otpadnih voda. Tijekom sušnih i vrućih razdoblja cijanobakterije cvjetaju u vodama bogatim hranjivim tvarima, što može ugroziti kvalitetu vode.

O izvješću

Izvješće je objavljeno kao dio aktivnosti Europskog opservatorija za klimu i zdravlje, a temelji se na radu Opservatorija i nadopunjuje ga. Izvješće se temelji na europskoj procjeni klimatskih rizika objavljenoj ranije ove godine, u kojoj je zdravlje istaknuto kao jedan od ugroženih sektora.