Europski informacijski sustav razmjene podataka o okolišu (SEIS)

Povijest: U veljači 2008. Europska komisija (EK) je u komunikaciji „Prema Europskom sustavu razmjene podataka o okolišu (SEIS)” predložila rješenje europskog problema vezanog uz informacije o okolišu. Od tada je SEIS postao suradnička inicijativa Europske komisije i EEA te 39 država Eioneta (Europska informacijska i promatračka mreža za okoliš). Zapravo je primjena SEIS-a u središtu naših aktivnosti još od 2009. godine i još uvijek je osnovica Višegodišnjeg programa rada za 2014.-2018. i našeg svakodnevnog rada.

Ciljevi: Cilj SEIS-a jest uspostava naprednijeg europskog sustava podataka o okolišu. SEIS je ključni pokretač rasta naše baze znanja i u njemu je integrirano mnoštvo informacija iz Eioneta i drugih mreža, kao i onih dobivenih od partnera, građanskih znanstvenih organizacija, kolektivnih izvora te novih inicijativa prikupljanja informacija o okolišu, kao što je Copernicus. Te ciljeve podupire mreža javnih pružatelja informacija koji razmjenjuju svoje podatke i informacije o okolišu. SEIS pomaže u pojednostavljivanju, poboljšanju učinkovitosti, modernizaciji i internetizaciji njihovih postojećih sustava i procesa. Radi se o decentraliziranom, ali integriranom sustavu kojim se poboljšava kvaliteta, dostupnost, pristupačnost i razumijevanje informacija o okolišu.

Za SEIS je također karakteristična promjena pristupa: od pojedinih država ili regija koje svoje podatke predaju različitim međunarodnim organizacijama prema izradi mrežnih sustava s uslugama koje informacije čine dostupnima velikom broju korisnika – ljudi i strojeva. Takva promjena događa se postupno, što SEIS-u omogućuje da ostane pokretač pristupa informacijama o okolišu i njihove integracije u gospodarstvo temeljeno na znanju.

Sedam načela SEIS-a: SEIS se temelji na sedam „načela”. Informacije moraju imati sljedeće karakteristike:

1. Njima se upravlja što je moguće bliže izvoru.
2. Prikupljaju se jednom i razmjenjuju s korisnicima u razne svrhe.
3. Uvijek moraju biti dostupne radi lakšeg ispunjavanja obveza izvješćivanja.
4. Moraju biti pristupačne svim korisnicima.
   1. Moraju biti pristupačne kako bi omogućile usporedbe na odgovarajućem zemljopisnom području i sudjelovanje građana.
   2. Moraju biti u potpunosti dostupne javnosti, na nacionalnoj razini i na relevantnim nacionalnim jezicima.
   3. Moraju se temeljiti na zajedničkim, besplatnim standardima softvera otvorenog koda.

Ključni je multidisciplinarni cilj SEIS-a pružiti pristup informacijama o okolišu te maksimalno povećati i proširiti njihovu uporabu. Informacije se često kreiraju kako bi služile jednoj svrsi, no obično postoji mnogo potencijala za druge primjene. Primjenom načela SEIS-a te primjene postaju jednostavnije. Primjerice, informacije o poplavama potrebne su za ublažavanje potencijalnih učinaka poplava, ali vrlo su vrijedne osiguravajućim društvima i kupcima nekretnina radi procjene rizika u vezi s imovinom.

Tehnološke mogućnosti: SEIS treba iskoristiti i poticati razvoj modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). One olakšavaju razmjenu informacija, bez obzira radi li se o pojedincima, zatvorenim skupinama ili čitavim virtualnim zajednicama. Primjeri informacijskih i komunikacijskih tehnologija uključuju senzore, interaktivne karte, internetske usluge i mobilne aplikacije.

Informacijske i komunikacijske tehnologije posebno korisne su jer pružaju podatke u stvarnom vremenu koji se mogu iskoristiti za donošenje trenutnih odluka – njima se mogu služiti nacionalne vlade koje upravljaju hitnim stanjima kao i građani koji planiraju svoj dan na temelju informacija o lokalnim vremenskim uvjetima ili stanju u prometu.

Smanjeni troškovi: Dodatne prednosti SEIS-a su smanjenje administrativnog opterećenja javnih tijela i s tim povezane uštede zbog veće učinkovitosti. Primjerice, automatizirani elektronički sustavi počinju zamjenjivati velik dio ljudskih potencijala koji su u ovom trenutku potrebni za razmjenu informacija.

Tri stupa: Funkcionalan SEIS mora biti strukturiran oko tri stupa: sadržaja, infrastrukture i suradnje. Sustav prvo treba identificirati vrstu potrebnih sadržaja (podataka), kao i potencijalne izvore. Zatim je potrebna učinkovita, tehnička infrastruktura na internetu koja u potpunosti koristi najnovije informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući internetske usluge (u kojima strojevi međusobno komuniciraju bez potrebe za skupim ili manje učinkovitim ljudskim djelovanjem). Treće, struktura za suradnju i upravljanje potrebna je za upravljanje ljudskim resursima i ulaznim podacima te za umrežavanje.

Brojne primjene: Primjenom sedam načela i tri stupa SEIS postaje sve važniji i potrebniji za sve mrežne sustave koji se temelje na razmjeni informacija, uključujući i Agencijski sustav Eionet.

EEA modernizira svoje vlastite informacijske sustave na temelju načela SEIS-a. EEA osigurava povezane podatke kao dio semantičkih podatkovnih usluga, održava preglednike za interaktivne i suradničke karte te putem svojeg portala potiče ažuriranje i uporabu internetskih informacija o stanju okoliša.

Druge važne inicijative vezane uz SEIS su sljedeće:

Copernicus – primjena usluga praćenja s potencijalom za pružanje podataka o satelitskom promatranju Zemlje

INSPIRE – poboljšava pristup i standardizaciju podataka o zaštiti okoliša radi bolje integracije

ENI – proširuje SEIS na susjedne zemlje EU

GEO/GEOSS – izgradnja Globalnog sustava koji objedinjuje sustave za satelitsko promatranje Zemlje

UN-GGIM – pruža podatke i informacije za Ciljeve održivog razvoja UN-a