All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Utjecaj klimatskih promjena i način na koji se naša društva mogu nositi s prijetnjama i rizicima za naše zdravlje i dobrobit te bolja priprema, ključna su područja rada EEA-e ove godine. Sastali smo se s trima stručnjakinjama, Inom Vandecasteele, Aleksandrom Kazmierczak i Eline Vanuytrecht, koje su posebno razmotrile načine na koje možemo unaprijediti svoju prilagodbu i izgraditi otpornost u gradovima te utvrditi nove rizike za zdravlje povezane s klimatskim promjenama koji proizlaze iz poplava, suša i kvalitete vode.
Građani diljem Europe uskoro će izabrati novi sastav Europskog parlamenta i odrediti smjer politike EU-a tijekom sljedećih pet godina. Upitali smo Leenu Ylä-Mononen, izvršnu direktoricu Europske agencije za okoliš (EEA) o važnosti tih izbora te predstojećim izazovima u području okoliša i klime.
Uništavanje okoliša i klimatske promjene utječu na sve nas – na naše zdravlje, gospodarstvo i društvo. Europa je postavila ambiciozne politike i ciljeve ako bi se suočila sa sve većim izazovima i učincima. Pregled napretka pokazuje da je potrebna potpuna provedba politika u području okoliša i klime, prema potrebi i provođenje dodatnih mjera, kao i uključivanje u druga područja politika kako bi se EU-u pomoglo da ostvari svoje ciljeve. Odgovarajuća financijska sredstva bit će ključna za ostvarivanje bržeg napretka.
Europska je unija od 1980-ih do danas ostvarila značajan napredak u poboljšanju kvalitete zraka donošenjem i provedbom politika i mjera. Ipak, onečišćenje zraka i dalje predstavlja najveću opasnost za zdravlje Europljana koja dolazi iz okoliša. Ta je opasnost još veća kad se uzme u obzir njezino zajedničko djelovanje s utjecajima klimatskih promjena, kao što su ekstremne vrućine, koji najviše pogađaju ranjive skupine, posebno starije osobe i djecu.
Toplinski valovi, suše, šumski požari i poplave dio su klime koja se mijenja i sve više utječu na naše zdravlje i dobrobit. EU potiče mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima na nacionalnoj razini te na razini gradova i općina. Hoće li nam te mjere pomoći da u budućnosti izdržimo ekstremne vremenske uvjete?
Čista voda ključna je za prirodu te zdravlje i dobrobit ljudi, ali ona je i neophodan resurs za brojne gospodarske sektore. Zbog prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena brojna područja u Europi sve su više pogođena nestašicama vode, a onečišćenje stvara dodatan pritisak na taj ograničeni resurs.
Kvaliteta zraka u Europi sve je bolja. No, onečišćeni zrak i dalje šteti zdravlju i uzrokuje smrtne slučajeve koji su se mogli spriječiti, posebno u gradovima. Dobra je vijest da rješavanju tog problema mogu pridonijeti čišća rješenja za promet, grijanje, industriju i poljoprivredu.
Ulozi nikad nisu bili veći. Naš se planet zagrijava i vrste nestaju zabrinjavajućom brzinom. Na dvjema globalnim konferencijama održanima u posljednja dva mjeseca okupili su se ljudi iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o zajedničkoj temi – klimi i biološkoj raznolikosti. Izazovi u oba područja simptomi su istog problema: naše neodržive proizvodnje i potrošnje. Unatoč složenosti pregovora, oni su ključni za globalnu osviještenost, konsenzus i hitno djelovanje.
Tko su „prozumenti” energije i koju ulogu mogu odigrati u poticanju korištenja obnovljive energije širom Europe? Razgovarali smo s Javierom Esparragom, stručnjakom EEA za energetiku i okoliš o tome kako građani, institucije i poduzeća kao prozumenti mogu doprinijeti rješavanju postojeće energetske krize, istovremeno proizvodeći i trošeći obnovljivu energiju. EEA je početkom mjeseca objavila izvješće koje sadrži pregled uloge koju imaju prozumenti u području obnovljive energije kao i širenje te prakse u kontekstu bolje i jeftinije tehnologije i politika koje je promiču.
Čini se da se krize danas samo nižu jedna za drugom – suočavamo se s pandemijom, ekstremnim toplinskim valovima i sušom zbog klimatskih promjena, inflacijom, ratom i energetskom krizom. Ovu će zimu vjerojatno obilježiti stalna neizvjesnost i visoka razina nestabilnosti na globalnim tržištima kao što su energetsko i prehrambeno tržište, što će na neke zemlje imati veći, a na druge manji utjecaj. Rješavanje ovih kriza, osobito dugoročno, zahtijeva čvrstu predanost u pogledu politika i ulaganja u održivost kako bi se ojačala otpornost naših društava.
Promet povezuje ljude, mjesta, kulture i gospodarstva, ali je istodobno izvor velikih pritisaka na okoliš i klimu. Razgovarali smo s dvoje stručnjaka za promet i okoliš iz Europske agencije za okoliš (EEA) – Rasom Narkeviciute i Tommasom Sellerijem – o izazovima i prilikama za poboljšanje održivosti europskog prometnog sustava te o nedavno objavljenom izvješću.
Onečišćenje okoliša utječe na naše zdravlje i kvalitetu života. U procjenama Europske agencije za okoliš naglašavaju se ti učinci i moguće koristi koje bismo ostvarili od čišćeg okoliša. Našim djelovanjem u smjeru nulte stope onečišćenja u Europi možemo spriječiti slučajeve raka i poboljšati kvalitetu života.
Europska unija donijela je ambiciozne planove za drastično smanjenje emisija i onečišćenja u nadolazećim desetljećima. Dio toga je i nedavno objavljeni Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja, koji će biti usmjeren na smanjenje onečišćenja zraka, vode i tla do razina koje se više ne smatraju štetnima za ljudsko zdravlje i okoliš. O tome smo razgovarali s Ianom Marnaneom, stručnjakom za okoliš, zdravlje i dobrobit pri Europskoj agenciji za okoliš (EEA). On trenutno priprema Izvješće EEA o nultoj stopi onečišćenja, čije se objavljivanje očekuje tijekom ove godine.
Ruska vojna agresija na Ukrajinu u jednom je danu promijenila živote Ukrajinaca. Posljedice ovog neopravdanog rata ne osjećaju se samo u Ukrajini, nego i daleko izvan njezinih granica. Osjetit ćemo ih još godinama, kao i buduće generacije.
Države članice počele su usklađivati politike zaštite okoliša 1970-ih, a priroda je bila prvo područje djelovanja na europskoj razini. Direktive o prirodi – Direktiva o pticama i Direktiva o staništima, prvi put donesene 1979., odnosno 1992. – do danas predstavljaju kamen temeljac EU napora da zaštiti i očuva biološku raznolikost.
Priroda u Europi trpi posljedice dugotrajnog iskorištavanja i onečišćenja. Priroda nas i dalje opskrbljuje hranom, odjećom, lijekovima, stambenim prostorom, energijom i drugim resursima, ali broj ekosustava te mnogih biljaka i životinja je u padu, ponekad i do ruba izumiranja. Koje ljudske aktivnosti najviše štete prirodi te kako možemo zaustaviti i preokrenuti aktualni trend gubitka biološke raznolikosti?
Europa je postavila ambiciozne političke ciljeve kako bi omogućila prirodi da se oporavi i procvjeta, čime se povećavaju koristi zdravog prirodnog svijeta za društvo. Od zaštićenih područja te zelene i plave infrastrukture do sanacije, obnove divljine i upotrebe prirodnih rješenja za klimatske promjene, mnogo je toga potrebno učiniti kako bi se pogoršanje zdravlja prirode poništilo.
Praćenje divljih životinja i staništa ima ključnu ulogu u stručnim procjenama. Razgovarali smo s Petrom Voříšekom, članom koordinacijskog tima Europskog atlasa ptica gnjezdarica 2 pri Češkom ornitološkom društvu, o tome kako se takve informacije i podaci objedinjuju na europskoj razini i s kojim se izazovima populacije ptica danas suočavaju.
Može li određivanje vrijednosti prirode pomoći u njezinoj zaštiti ili su nam potrebni novi modeli upravljanja? Kako je trgovina povezana s gubitkom biološke raznolikosti i nejednakostima? Razgovarali smo s Jamesom Vauseom, glavnim ekonomistom Svjetskog centra za praćenje očuvanja prirode Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP-WCMC), koji je sudjelovao u Dasgupta pregledu o ekonomiji biološke raznolikost, a posebice u poglavlju o trgovini i biosferi.
Od promjena u staništima i zajednicama vrsta do promjena u dostupnosti vode i sezonama cvatnje, klimatske promjene utječu na ekosustave i biološku raznolikost. Pitali smo profesoricu dr. sc. Beate Jessel, predsjednicu njemačke Savezne agencije za očuvanje prirode, o povezanosti između biološke raznolikosti i klimatskih promjena te što se može učiniti kako bi se ojačala otpornost prirode na klimatske promjene.
For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/articles/clanci or scan the QR code.
PDF generated on 2024-11-21 10:05
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima