Kako ostvariti održivi razvoj:: jedinstvena prilika koju pružaju nove europske politike

Klimatska kriza i kriza biološke raznolikosti zahtijevaju hitno djelovanje

U usporedbi s drugim regijama, Europa ima dobro utvrđen zakonodavni okvir s dugoročnim ciljevima politike i pouzdanim podacima o golemom broju tema, od emisija stakleničkih plinova i zaštićenih područja do kakvoće zraka i komunalnog otpada. Europska agencija za okoliš djeluje u okviru te politike i spoznaja. Naš djelokrug rada i umreženost omogućuju nam da djelujemo na širokom zemljopisnom području, izrađujemo integrirane i tematske ocjene i pridonosimo raspravama o politici na europskoj i nacionalnim razinama.

 Naše ocjene upućuju na napredak u nekim područjima, kao i na neke zabrinjavajuće trendove (za najvažnije napomene vidjeti Pregled trenutnog stanja , Europske agencije za okoliš). Primjerice, kad je riječ o ublažavanju klimatskih promjena, države članice Europske unije uspjele su smanjiti emisije stakleničkih plinova te će ostvariti kratkoročne ciljeve. Međutim, dugoročni ciljevi zahtijevaju veća smanjenja iznatno bržom dinamikom

Kakopotaknuti bržesmanjenje emisija te postići klimatsku neutralnost? I to posebno s obzirom na to da neki sektori, primjerice prometni sektor, teško postižu ikakvo smanjenje, ponajprije zbog rasta potražnje? Klimatske promjene utječu i sve će više utjecati na Europu. Poduzimamo li dovoljno mjera za prilagodbu i pripremu?

Unatoč našim pojačanim naporima, nastavlja se degradacija okoliša, uključujući gubitak biološke raznolikosti. Dugoročni su izgledi još lošiji. Sustavi potrošnje i proizvodnje i dalje u neodrživoj mjeri stvaraju pritisak za kopnene i vodene ekosustave u Europi i svijetu. Jedna od posljedica tih sustava – onečišćenje – čini još jedan trajni problem. Razne onečišćujuće tvari ispuštaju se u atmosferu, vodu i tlo te se ondje akumuliraju uz potencijalne goleme učinke za ekosustave i zdravlje ljudi. Unatoč izrazitim poboljšanjima kvalitete ambientalnogzraka u Europi tijekom posljednjih desetljeća, procjenjuje se da je u Europi samo onečišćenje zraka i dalje uzrok više od 400 000 preranih smrti godišnje. Osim toga, neke su skupine više izložene takvim štetnim ekološkim i klimatskim učincima.

 Istodobno Europa ima vjerojatno najopsežnije zakonodavstvo u području zaštite okoliša u cijelom svijetu. Što još moramo poduzeti da zaustavimo gubitak biološke raznolikosti, dodatno poboljšamo kakvoću zraka i smanjimo štetne posljedice po ljudsko zdravlje?

Europljani su spremni na ambicioznije korake

Europska javnost zahtijeva aktivnije djelovanje u pogledu klimatskih promjena i održivosti. Tisuće studenata prosvjeduju diljem Europe, zajedno sa svojim roditeljima, bakama i djedovima. S obzirom na takvu nezabilježenu podršku javnosti i opseg zadaća pred nama, ne iznenađuje da će u predstojećim mjesecima i godinama europska politika biti usredotočena na ta pitanja. Novi sastav Europskog parlamenta odraz je tih zahtjeva javnosti, a isto se može reći i za program Ursule von der Leyen „Ambicioznija Unija”. U njemu se iznose prioriteti politike sljedeće Europske komisije. Prva ključna ambicija – europski zeleni plan (Green Deal) – donosi niz prioriteta, koji su usko i izravno povezani s radom i saznanjima Europske agencije za okoliš.

Procjene Europske agencije za okoliš godinama skreću pozornost na pitanja povezana s ključnim društvenim sustavima, uključujući mobilnost, energiju i, u posljednje vrijeme, prehranu. Taj se pristup u okviru europskih politika odrazio i u zakonodavnim paketima, među ostalim i onima u pogledu klime i energije. Istaknuli smo i potrebu za tranzicijom prema održivosti i ulogu politike u olakšavanju te tranzicije, što je i naglašeno u programu Ursule von der Leyen.

Ključna su pitanja i dalje: Kako svi zajedno možemo ostvariti glavne ciljeve politike na europskoj, nacionalnoj ili čak gradskoj razini? Kako ćemo ostvariti europski zeleni dogovor?

 To zasigurno podrazumijeva cjelokupno preispitivanje i preoblikovanje ključnih sustava – načina na koji se putujemoo, proizvodimo i upotrebljavamo energiju, proizvodimo i konzumiramo hranu itd. Međutim, izazovi s kojima se moramo suočiti u sustavu mobilnosti i energetskom sustavu razlikuju se od onih u prehrambenom sustavu. Obnovljivi izvori energije posljednjih su godina postali ključna sastavnica energetskog sustava, no cestovni prijevoz i dalje se oslanja na osobne automobile. Saznanja Europske agencije za okoliš upućuju na moguća mjesta intervencije relevantna za svaki sustav.

S obzirom na hitnost i razmjere predstojećih izazova, više ne možemo odgađati rješavanje teških pitanja. Lakše ostvarivi ciljevi već su skinuti s popisa. Kako možemo proizvoditi hranu, a da ne ugrožavamo okoliš a istovremenopodržimo opstanak  ruralnih zajednica? Kako možemo ostvariti pravednu tranziciju i osigurati da određene grupe ne budu zapostavljene? Kako ćemo javna i privatna sredstva preusmjeriti od aktivnosti koje uzrokuju degradaciju okoliša i klimatske promjene na aktivnosti koje potiču održivost?

U Europi se mogu naći brojni dobri primjeri inovativnih ideja i politika. Vrijeme je da poboljšamo i ubrzamo djelovanje. S obzirom na nezabilježenu podršku javnosti, ovo je jedinstveni trenutak da poduzmemo odlučujuće mjere potrebne da Europa krene putem održivosti. Kako bi pridonijela toj tranziciji, Europska agencija za okoliš nastavit će pružati potporu javnosti i krteatorima politika najboljim dostupnim saznanjima, kako o o trenutačnim tako i oi novo otvorenim pitanjima.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Članak objavljen u izdanju biltena Europske agencije za okoliš br. 03/2019 za rujan 2019.