dalje
prethodno
stavke

Article

Razgovor – Rad na rješenjima za klimatske promjene: ključna je prilagodba

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2024-07-11 Zadnja izmjena 2024-07-11
11 min read
Photo: © Kathrin Prenger, Climate Change PIX /EEA
Utjecaj klimatskih promjena i način na koji se naša društva mogu nositi s prijetnjama i rizicima za naše zdravlje i dobrobit te bolja priprema, ključna su područja rada EEA-e ove godine. Sastali smo se s trima stručnjakinjama, Inom Vandecasteele, Aleksandrom Kazmierczak i Eline Vanuytrecht, koje su posebno razmotrile načine na koje možemo unaprijediti svoju prilagodbu i izgraditi otpornost u gradovima te utvrditi nove rizike za zdravlje povezane s klimatskim promjenama koji proizlaze iz poplava, suša i kvalitete vode.

This product has been translated for convenience purposes only, using the services of the Centre of Translation for the bodies of the EU. While every effort has been made to ensure accuracy and completeness, we cannot guarantee it. Therefore, it should not be relied upon for legal or official purposes. The original English text should be considered the official version.

 

Koju ulogu mogu igrati gradovi u boljoj zaštiti građana i većoj otpornosti?


Ine Vandecasteele
Stručnjakinja za urbanu prilagodbu

Ine:

Gradovi igraju ključnu ulogu ne samo u zaštiti vlastitih građana, već i u osiguranju cjelokupne, dugoročne otpornosti na klimatske promjene i ekološke održivosti. Učinci trostruke krize klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja međusobno su povezani i pojačavaju se te se dodatno pogoršavaju u gusto izgrađenim i napućenim urbanim područjima.

S obzirom na sve veći broj ljudi koji žive u urbanim područjima, gradovi imaju odgovornost hitno djelovati, ali ujedno i potencijal da postanu pravi pokretači promjena. Gradovi mogu biti ambiciozniji od nacionalne razine kad je riječ o klimatskim ciljevima, a 51 % većih europskih gradova već ima posebne lokalne akcijske planove za borbu protiv klimatskih promjena i jasne ciljeve prilagodbe. 

Gradovi mogu prilagoditi projekte prilagodbe posebnim lokalnim klimatskim učincima i uzeti u obzir lokalne potrebe, osjetljivost i kulturu. Angažman zajednice također je prepoznat kao jedan od glavnih pokretača uspješne prilagodbe, a to je razina upravljanja na kojoj se najbolje postižu rezultati. Gradovi diljem Europe imaju vrlo različite okolnosti, kapacitete i iskustva te su u vrlo različitim fazama spremnosti za prilagodbu, ali većina njih već poduzima određene aktivnosti u tom smislu.

 

Možete li navesti neke dobre primjere projekata urbane prilagodbe?

Politikama i mjerama prilagodbe nastoji se povećati otpornost na klimatske promjene. U urbanim područjima mjere mogu uključivati aktivnosti za povećanje infiltracije viška kišnice, osiguranje hlađenja, izbjegavanja izgradnje u rizičnim područjima ili informiranje stanovništva te stavljanje na raspolaganje osiguranja i mreža socijalne podrške. Dobri primjeri projekata prilagodbe obično dolaze iz gradova s održivom političkom podrškom, financiranjem prilagodbe i snažnim angažmanom zajednice.

U Poznanu u Poljskoj projekt za prirodna igrališta pretvara igrališta u multifunkcionalne zelene površine otvorene za javnost, pri čemu je naglasak na ekološkom obrazovanju i razvoju svijesti o važnosti očuvanja prirode. Slično kao i u projektu OASIS u Parizu, time se omogućuje otvaranje dodatnih zelenih površina za javnost gdje se građani mogu skloniti tijekom toplinskih valova. Još je jedan takav primjer grad Gent u Belgiji, koji već uvjetuje izgradnju novih zgrada s obvezom ugljične neutralnosti, tako da pri izdavanju dozvola za nove građevine jednaku površinu u gradu treba deasfaltirati ili ponovno pretvoriti u zelenu površinu.

 

Hoće li ti projekti biti dovoljni u kontekstu sve većih klimatskih rizika kako bi se smanjili negativni učinci?

Nažalost, iako su vrlo važni na lokalnoj razini, imat će samo ograničen učinak ako se znatno ne prošire i postanu standard. Prije svega, potrebno je učiniti sve kako bi se ostvarili ciljevi ublažavanja klimatskih promjena, što je povezano s preoblikovanjem naših postojećih neodrživih obrazaca potrošnje i proizvodnje. Ako se to ne učini, učinci klimatskih promjena u budućnosti uvelike će premašiti sve što se može kontrolirati mjerama prilagodbe.

Na primjer, 91 % gradova uključuje neki oblik prirodnih rješenja u svoje planove prilagodbe, prepoznajući brojne dodatne koristi urbanih zelenih i plavih površina. Međutim, zbog opsega postojećih i očekivanih budućih klimatskih učinaka samo te mjere vjerojatno neće biti dovoljne za znatno smanjenje negativnih učinaka, čak ni na lokalnoj razini. I dalje će se morati kombinirati s fizičkom infrastrukturom, kao i učinkovitim sustavima ranog upozoravanja te upravljačkim i gospodarskim mjerama.

Prilagodba može pomoći u smanjenju slabih točaka na lokalnoj razini, ali trenutačna stopa primjene mjera neće biti dovoljna. Iako se važnost prilagodbe sve više prepoznaje u Europi, ona se i dalje treba primjenjivati u svim sektorima i na svim razinama upravljanja kako bi se naša društva pripremila za suočavanje s postojećim i budućim učincima klimatskih promjena. Sudjelovanje skupina građana i privatnog sektora u omogućavanju širih ulaganja u prilagodbu i održavanje projekata prilagodbe moglo bi biti ključno. Uključivanje potreba za prilagodbom, posebno u najpogođenijim sektorima, kao što su voda i zdravstvo, također bi predstavljalo važan korak naprijed. 

Više informacija nalazi se u našem nedavnom izvješću EEA-e „Urbana prilagodba u Europi”, u kojem se ističe hitna potreba za prilagodbom europskih gradova klimatskim promjenama i daje pregled mjera koje se poduzimaju.

  

Zašto bismo se trebali brinuti zbog klimatskih rizika koje za naše zdravlje predstavljaju poplave, suše i kvaliteta vode? 


Aleksandra Kazmierczak
Stručnjakinja za klimatske promjene i ljudsko zdravlje

Aleksandra:

Naše je društvo u velikoj mjeri izloženo klimatskim rizicima kao što su poplave, nestašica vode i loša kvaliteta vode. Svaki osmi Europljanin trenutačno živi u područjima koja su potencijalno poplavna riječna područja. Iako mnoga od tih područja imaju obranu od poplava, razina sigurnosti koju nude nije jednaka. Poplave ne samo da uzrokuju smrtne slučajeve (gotovo 5600 ljudi izgubilo je život izravno zbog poplava u posljednja četiri desetljeća) i ozljeda, već i stres, što često dovodi do posttraumatskog stresnog poremećaja i dugotrajnijih posljedica za psihičko zdravlje, kao što je depresija.

Poplave također mogu uzrokovati onečišćenje: gotovo 15 % industrijskih postrojenja u Europi smješteno je potencijalno poplavnim riječnim područjima. Procjenjuje se da ukupno 650 000 prelijevanja kanalizacije u cijeloj Europi pogoršava kvalitetu vode nakon obilnih kiša.

Istodobno, kontinuirani manjak vode već utječe na 30 % ljudi u južnoj Europi. Nestašice vode i ograničenja opskrbe vodom koja su već na snazi u nekim regijama te neizbježan rast cijena s obzirom manjak vode mogu utjecati na sposobnost siromašnijih ili većih kućanstava da zadovolje svoje osnovne higijenske potrebe. Dulja razdoblja suhog i vrućeg vremena potenciraju širenje šumskih požara, uglavnom u južnoj Europi, ali sve više i u drugim regijama. Šumski požari ne predstavljaju samo izravan rizik za zdravlje, već izloženost štetnim kemikalijama u dimu od šumskih požara izaziva akutne i dugotrajne zdravstvene posljedice.

Kvaliteta vode koju pijemo ili u kojoj plivamo, iako je općenito vrlo dobra, također je ugrožena. Porast temperature zraka i vode olakšava rast patogena, čime se povećava rizik od bolesti koje se prenose vodom. Slab protok vode tijekom sušnih razdoblja dovodi do većih koncentracija onečišćujućih tvari i lijekova, što zahtijeva skupo pročišćavanje otpadnih voda. Osim toga, tijekom sušnih i vrućih razdoblja cijanobakterije cvjetaju u vodama bogatim hranjivim tvarima, što može ugroziti kvalitetu vode.

 

Predstavlja li to sve veći problem?

Da. Klimatske promjene događaju se sada. Obrasci padalina mijenjaju se i predviđa se da će se taj trend nastaviti, pri čemu vrlo obilne padaline, koje su glavni uzrok poplava, postaju sve vjerojatnije u cijeloj Europi. Razine mora rastu na većini europskih obala, povećavajući razmjere obalnih poplava i rizik od prodora slane vode u vodonosnike podzemnih voda. Rizik od suše i šumskih požara povećat će se u budućnosti u većini Europe, dok će južna Europa biti posebna žarišna točka.

Istodobno, trenutačni razvojni obrasci dovode sve više ljudi u opasnost – između 2011. i 2021. više od 900 000 ljudi preselilo se u potencijalna poplavna područja! Suše će vjerojatno povećati konkurenciju u opskrbi oskudnim vodnim resursima u poljoprivredi, industriji i javnoj opskrbi vodom.

U različitim europskim regijama pojavljuju se različiti rizici. Južna i istočna Europa suočene su sa sve većim rizikom od izbijanja virusa zapadnog Nila uzrokovanog promjenjivim obrascima oborina, čime se pospješuju uvjeti za razmnožavanje komaraca koji prenose virus i povećava vjerojatnost prijenosa virusa između životinja i ljudi. Porast zaraznih bolesti uzrokovan visokim temperaturama vode uključuje vibriozu koja se dobiva kontaktom s bakterijama Vibrio u toplim i manje slanim vodama, osobito duž obale Baltičkog i Sjevernog mora.

Ostali novi rizici za ljudsko zdravlje uključuju izloženost kemikalijama i mogućim patogenima zbog odmrzavanja permafrosta u sjevernoj Europi kao i trovanje koje uzrokuje otrovna riba ciguatera u području oko Kanarskih otoka, Madeire i zapadnog Sredozemlja.

 

Koje bi se ključne mjere mogle poduzeti za suzbijanje daljnjih učinaka na zdravlje?

Učinkovito sprječavanje zdravstvenih rizika od poplava, nestašice vode i pogoršanja kvalitete vode u uvjetima klimatskih promjena zahtijeva djelovanje više dionika. Evo nekoliko primjera toga. Zdravstveni sektor mora biti bolje pripremljen za suočavanje s problemima povezanima s klimom u budućnosti, i to većom otpornošću zdravstvenih ustanova na ekstremne vremenske uvjete, boljim obrazovanjem i obukom zdravstvenih radnika, pripremljenošću za veću potražnju za zdravstvenom skrbi zbog ozljeda, porasta učestalosti zaraznih bolesti ili problema s psihičkim zdravljem.

Osim zdravstvenog sektora, prostorno planiranje koje uzima u obzir klimatske promjene i ekološki otpornu izgradnju ključni su za smanjenje izloženosti ljudi rizicima povezanima s vodom u kontekstu klimatskih promjena. Trebali bismo izbjegavati novu ili daljnju izgradnju u rizičnim područjima i provesti prirodna rješenja kao što su umjetna močvarna područja ili održivi sustavi odvodnje kojima se doprinosi prirodnom vodnom ciklusu. Također bismo trebali dati prednost projektiranju zgrada kojim se osigurava njihova otpornost na poplave, požare i suše. Dugoročno se može razmotriti preseljenje ljudi s poplavnih područja, područja izloženih šumskim požarima i područja oskudnih vodom.

Više informacija nalazi se u našem nedavnom izvješću EEA-a ' pod naslovom „Odgovor na učinke klimatskih promjena na ljudsko zdravlje u Europi: naglasak na poplavama, sušama i kvaliteti vode


Kako Europski opservatorij za klimu i zdravlje radi na poboljšanju prilagodbe?

Eline Vanuytrecht
Stručnjakinja — Europski opservatorij za klimu i zdravlje

Eline:

Europski opservatorij za klimu i zdravlje poboljšava naše uvid u prijetnje zdravlju zbog klimatskih promjena i moguće intervencije kao odgovor na njih, s krajnjim ciljem zaštite zdravlja europskog stanovništva i povećanja otpornosti europskog zdravstvenog sustava. To čini omogućavanjem jednostavnog pristupa znanju, podatcima i alatima o međudjelovanju klime i zdravlja.

Na portalu Opservatorija naši dionici mogu pronaći dokaze o zdravstvenim rizicima uzrokovanima, primjerice, vrućinom, sušama i poplavama te manje očitim opasnostima uzrokovanima klimatskim promjenama, kao što su odroni tla ili zarazne bolesti. Pokazatelji koji se temelje na podatcima omogućuju nam da pratimo razvoj načina na koji je naše zdravlje izloženo klimatskim promjenama ili kako one utječu na naše zdravlje. 

Osim toga, na portalu se nalaze i vrlo provedive informacije, na primjer, predviđanja onečišćujućih tvari ili peluda u zraku, preglednici karata koji vizualiziraju zdravstvene rizike lokacija škola ili bolnica u poplavnim područjima i studije slučaja provedenih odgovora na zdravstvene rizike. Ti resursi mogu potaknuti djelovanje u području klime i pomoći u pripremi i odgovoru na zdravstvene rizike. Osim što omogućuje pristup svim tim resursima na portalu, Opservatorij potiče suradnju i razmjenu znanja među relevantnim subjektima koji igraju ulogu u izgradnji otpornosti Europe na zdravstvene učinke povezane s klimom.

 

Kako Opservatorij funkcionira u praksi?

Opservatorij je partnerstvo između nekoliko međunarodnih organizacija sa stručnim znanjem i interesom za klimu i/ili zdravlje, koje sve doprinose razvoju i dostupnosti znanja o klimatskim rizicima i zdravstvenim odgovorima. EEA zajedno s Europskom komisijom upravlja partnerstvom Opservatorija. Svi partneri rade na ostvarivanju ciljeva uključenih u zajednički dogovorene dvogodišnje planove rada, kojima se ostvaruju rezultati koji stalno obogaćuju portal Opservatorija.

Osim toga, EEA na portalu redovito objavljuje izvješća koja se temelje na znanju, kao što je nedavno izvješće u kojem se objedinjuju saznanja o tome kako odgovoriti na rizike od poplava, suša i kvalitete vode.

 

Kako je Opservatorij pomogao u poboljšanju prilagodbe i otpornosti?

Resursi Opservatorija omogućuju korisnicima praćenje ključnih zdravstvenih rizika i učinaka povezanih s klimom te nadahnjuje njihovo djelovanje u području klime primjerima učinkovitih i uključivih intervencija. Opservatorij također igra ključnu ulogu u razvoju svijesti o pitanju utjecaja klime na zdravlje te zdravstvenu zajednicu kao i druge dionike u Europi čini klimatski prilagođenijima i uključenijima u donošenje odluka o prilagodbi.

Na temelju aktivnosti Opservatorija tvorci politika mogu sustavnije i dosljednije integrirati prilagodbe u nacionalne i podnacionalne zdravstvene politike i sustave, a javna tijela mogu bolje predvidjeti i pravodobno spriječiti prijetnje zdravlju povezane s klimatskim promjenama.

 

Koja će izvješća EEA u buduće objaviti u ovom području?

Aleksandra:

Jedna od tema koja proizlazi iz rada na prilagodbi usmjerenoj na urbana pitanja i zdravlje, kao i u širem smislu iz europske procjene klimatskih rizika, jest nejednakost utjecaja klimatskih promjena na različite dijelove našeg društva i potreba za pravednim odgovorima, uzimajući u obzir postojeće nejednakosti kako bi se osigurale jednake mogućnosti i isti ishodi za sve.

Kao priznanje važnosti „pravedne otpornosti”, EEA će 2025. objaviti izvješće usmjereno na tu temu. Iz zdravstvene perspektive EEA, Europska komisija i drugi partneri trenutačno oblikuju plan rada Europskog opservatorija za klimu i zdravlje za razdoblje 2025. – 2026., u kojem će se odrediti prioritetne teme.

Od naših smo dionika također čuli da bi se informacije i znanje prikupljeni na portalu Opservatorija trebali bolje širiti donositeljima odluka na nacionalnoj i podnacionalnoj razini te zdravstvenim radnicima u europskim zemljama. Stoga se u neposrednoj budućnosti namjeravamo usmjeriti na to da znanje dopre do ključnih subjekata, čime se doprinosi izgradnji kapaciteta u pogledu povezanosti klime i zdravlja.

Ine:

Nastavit ćemo pratiti, procjenjivati i isticati važne napore na podnacionalnoj razini u pogledu prilagodbe, uz stalna ažuriranja na platformi EEA-e Climate-ADAPT. Usmjerit ćemo se i na redovitije, kratke informativne sastanke u budućnosti.

Dosljedna poruka koja je proizašla iz ovog izvješća bila je potreba za dodatnom potporom malim općinama, koje mogu imati manje financijskih i tehničkih resursa za provedbu mjera prilagodbe. U predstojećem informativnom izvješću razmotrit će se kako bi se tim općinama mogla pružiti bolja potpora, među ostalim i na razini EU-a.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument