Našoj je prirodi potrebna hitna pomoć

Nažalost, stoljeća iskorištavanja uzela su golem danak što se tiče biološke raznolikosti Europe . Naša je priroda u lošem stanju, a većinu mnogobrojnih životinjskih vrsta u Europi, kao što su stepski sokol i dunavski losos, te staništa od travnjaka do dina diljem Europe čeka neizvjesna budućnost ako se hitno nešto ne učini kako bi se situacija promijenila.

To je turoban zaključak najnovijeg izvješća EEA „Stanje prirode u EU”, najsveobuhvatnijeg pregleda zdravlja prirode koji je dosad proveden na EU razini.

Dobra je vijest da razina svijesti o važnosti prirode i biološke raznolikosti raste te se već poduzimaju koraci za poboljšanje situacije. Izvješće EEA o stanju prirode pokazuje pozitivne pomake u naporima oko njezina očuvanja.

Broj i površina zaštićenih područja u okviru EU mreže Natura 2000 povećali su se u posljednjih šest godina, a EU je ispunila globalne ciljeve zaštitivši oko 18 % svoje kopnene površine i gotovo 10 % svojih morskih područja.

Međutim, ukupni napredak nije bio dovoljan za postizanje ciljeva stare EU Strategije o biološkoj raznolikosti do 2020. Većina zaštićenih staništa i vrsta ima loš ili vrlo loš status očuvanosti, a mnoga od njih i dalje se pogoršavaju. Od tri glavne ispitivane skupine, staništa i ptice posebno zaostaju, dok je skupina vrsta koje nisu ptice gotovo ostvarila svoj cilj.

Broj oprašivača se smanjuje, morski okoliš je u opasnosti...

Broj kukaca, a posebice pčela, također je u padu, prema podacima EEA i drugim istraživanjima. Sasvim je sigurno da, prema europskom crvenom popisu, otprilike 9 % pčela u EU prijeti izumiranje. Međutim, za većinu vrsta pčela nema dovoljno znanstvenih podataka kako bi se procijenio rizik od njihova izumiranja.

U izvješću EEA „Stanje prirode u EU” utvrđeno je da najvažnija staništa za oprašivače – travnjaci, šikare, kaljuže, močvare, bare i šume – često imaju loš status očuvanosti. Glavni uzroci takve situacije su napuštanje travnjaka, proširenje poljoprivrednih zemljišta i upotreba gnojiva.

Situacija u obalnim vodama Europe – od Baltika do Sredozemlja – jednako je zabrinjavajuća. Potrebne su hitne mjere kako bi se morski ekosustavi u Europi vratili u dobro stanje, nakon godina ozbiljnog prekomjernog iskorištavanja i zanemarivanja, prema najnovijem izvješću EEA koje se bavi morskim okolišem u Europi.

Utjecaj ljudskih djelatnosti na kopnu i upotreba mora doveli su do promjena u broju i rasprostranjenosti morskih vrsta i staništa te promjena u cjelokupnom fizičkom i kemijskom sastavu mora. Uz to, problemi izazvani klimatskim promjenama pogoršavaju učinke drugih opasnosti i nepovratno će promijeniti morske ekosustave. Međutim, u nekim područjima vidljivi su znakovi oporavka zahvaljujući stalnim naporima za smanjenje određenih učinaka, kao što su oni uzrokovani zagađivačima, eutrofikacijom i prelovom.

Mjere za rješavanje problema

Općenito, sada postoje ambiciozniji planovi za rješavanje postojećih problema, među ostalim nova EU Strategija za bioraznolikost do 2030., Strategija „od polja do stola” i EU Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama, koje su sastavni elementi Europskog zelenog plana.

Strategija biološke raznolikosti usmjerena je na zaokretanje padajućeg trenda biološke raznolikosti tijekom sljedećeg desetljeća. Njome se nastoji ojačati i proširiti mreža zaštićenih područja, uspostaviti plan obnove i zajamčiti da ekosustavi budu zdravi, otporni na klimatske promjene i da obiluju biološkom raznolikošću te da pružaju niz usluga ključnih za blagostanje i dobrobit građana.

Bit će potrebni i dodatni napori za unaprjeđenje kapaciteta praćenja u državama članicama kako bi se poduprlo ostvarenje EU ciljeva . Potrebno je i više podataka kako bi se bolje procijenila uloga mreže Natura 2000, a provedba EU zakonodavstva mora se znatno unaprijediti.

Suočavamo li se sa šestim valom masovnog izumiranja?

Unatoč navedenim naporima, ostaje zabrinutost zbog mogućnosti da postojeće mjere dolaze prekasno. Suočava li se naša priroda u Europi i ostatku svijeta već sada s novim, takozvanim šestim valom masovnog izumiranja, koji će ugroziti i naše ljudsko postojanje?

Dok su mišljenja znanstvenika i stručnjaka podijeljena, raste zabrinutost da ta masovna pojava traje već nekoliko godina. Gubitak zapadnoafričkog crnog nosoroga u divljini našao se na svjetskim naslovnicama prije deset godina, ali i mnoge druge vrste, uključujući i neke u Europi, uglavnom su nestale.

Među tim je vrstama riba Coregonus oxyrinchus, slatkovodna ozimica, koja je nekada obitavala u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, a koju te zemlje sada pokušavaju ponovno uvesti. Još šest vrsta ptica, uključujući pustinjsku grmušu (Curruca nana) i sjeverni ćelavi ibis, smatraju se izumrlima na regionalnoj razini ili potpuno izumrlima. Europski crveni popis vrsta za koje se vjeruje da su izumrle sadržava i nekoliko vrsta leptira, mekušaca i biljaka.

U izvješću EEA „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.” (SOER 2020) navodi se da su desetljeća ubrzanih društvenih i gospodarskih aktivnosti promijenila odnos čovjeka i okoliša. Iako pružaju mnoge koristi, među ostalim ublažavanje patnje i smanjenje siromaštva, te su aktivnosti ipak uvelike naštetile ekosustavima.

Slično tome, vodeći stručnjaci Ujedinjenih naroda već su upozorili da naše iskorištavanje prirode te onečišćenje zraka i vode zbog sve većeg broja svjetskog stanovništva, kao i klimatske promjene, imaju katastrofalan utjecaj na biološku raznolikost.

U najnovijem Izvješću o globalnoj procjeni Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava, objavljenom 2019., procijenjeno je da je milijun životinjskih i biljnih vrsta u svijetu u opasnosti od izumiranja, a smatra se da među njima ima mnogo kukaca. U tom Izvješću se napominje da još nije kasno da se situacija preokrene ako brzo reagiramo i smanjimo emisije stakleničkih plinova, koje potiču klimatske promjene, te zaustavimo iskorištavanje prirodnih resursa.