dalje
prethodno
stavke

News

Klimatski rizici koje za zdravlje predstavljaju poplave, suše i kvaliteta vode zahtijevaju hitno djelovanje

Promijenite jezik
News Objavljeno 2024-07-01 Zadnja izmjena 2024-07-01
3 min read
Photo: © Cesare Barillà, Climate Change PIX /EEA
Prema danas objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), klimatske promjene doprinose pogoršanju poplava i suša te smanjuju kvalitetu vode, što je sve veća prijetnju našem zdravlju. Hitno je potrebno brzo praćenje provedbe i bolja koordinacija napora koje ulažu vlade, tijela nadležna za vode i pružatelji zdravstvenih usluga, kako bi se spriječili i smanjili učinci na zdravlje.

This product has been translated for convenience purposes only using the services of the Centre of Translation for the bodies of the EU. While every effort has been made to ensure accuracy and completeness, we cannot guarantee it. Therefore, it should not be relied upon for legal or official purposes. The original English text should be considered the official version.

 

U izvješću Europske agencije za okoliš „Responding to climate change impacts on human health in Europe: focus on floods, droughts and water quality („Odgovor na učinke koje klimatske promjene imaju na ljudsko zdravlje u Europi: usmjerenost na poplave, suše i kvalitetu vode”) skreće se pozornost na učinke koje klimatske promjene povezane s vodom imaju na zdravlje i dobrobit, a koji su već vidljivi diljem Europe, te uključuju smrtne slučajeve, ozljede, izbijanje zaraznih bolesti i posljedice za mentalno zdravlje. 

U razdoblju od 1980. do 2022. u 32 europske zemlje zabilježena su 5582 smrtna slučaja povezana s poplavama i 702 smrtna slučaja povezana sa šumskim požarima. Već danas svaki osmi Europljanin živi u područjima u kojima potencijalno može doći do riječnih poplava, a oko 30 % ljudi u južnoj Europi suočava se s trajnim nedostatkom vode. Klimatske promjene dodatno će povećati izloženost ljudi ekstremnim vremenskim uvjetima, što će imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Stariji građani, djeca, osobe lošeg zdravlja, skupine s nižim prihodima, poljoprivrednici i timovi hitnih službi među skupinama su koje se suočavaju s najvećim zdravstvenim posljedicama poplava, suša, šumskih požara ili bolesti koje se prenose vodom i vektorima. 

Uz te činjenice, u izvješću se naglašava kritična potreba za hitnom provedbom postojećeg zakonodavstva EU-a, posebno raznih europskih klimatskih, vodnih i zdravstvenih politika te njihovom daljnjom integracijom, i uvođenjem već postojećih rješenja u svim sektorima i na razini vlada kako bi se zaštitili životi, spriječile štetne zdravstvene posljedice i povećala dobrobit.

 

Zaštita ljudskih života i zdravlja od učinaka klimatskih promjena, među kojima su suše, poplave i pogoršanje kvalitete vode, iznimno je važna i treba je hitno provesti. Postojeće europske klimatske, vodne i zdravstvene politike čvrst su temelj za djelovanje, ali ih je potrebno provoditi sustavnije i sveobuhvatnije. Kako bismo osigurali našu buduću dobrobit, sve razine vlasti u mnogim sektorima trebaju uspostaviti učinkovita rješenja kako bismo mogli spriječiti i smanjiti učinke na tjelesno i mentalno zdravlje. Podupiremo ih znanjem, i to putem aktivnosti Europske agencije za okoliš i Europskog opservatorija za klimu i zdravlje.

Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA)

 

Brže uvođenje učinkovitih rješenja

Kako bismo bili spremniji za buduće klimatske izazove za zdravlje koje predstavljaju poplave, nestašica vode i pogoršanje kvalitete vode, potrebni su odgovori i u zdravstvenom sektoru i drugim sektorima koji utječu na zdravlje, uključujući upravljanje vodama, prostorno planiranje, projektiranje zgrada ili osiguranje.

Izvješćem Europske agencije za okoliš nastoji se potaknuti djelovanje prikazivanjem različitih primjera praktičnih rješenja provedenih u državama članicama EEA-a i zemljama suradnicama.

Preduvjet za jače mjere jest veća integracija klimatskih promjena u zdravstvene politike u državama članicama te povećanje resursa i kompetencija za prilagodbu klimatskim promjenama s naglaskom na zdravlju na podnacionalnim razinama. Brze mjere uključuju podizanje svijesti javnosti o rizicima i rješenjima, dok dugoročne mjere, uključujući poboljšanja infrastrukture i rješenja koja se temelje na prirodi, zahtijevaju sustavno planiranje i ulaganja. Razlike u ranjivosti različitih skupina stanovništva i geografske razlike učinaka zahtijevaju ciljani pristup sprečavanju učinaka na zdravlje za sve ljude u kontekstu klimatskih promjena, a taj se pristup treba temeljiti na pravičnosti.

 

Ključni rizici koji zahtijevaju mjere

Poplave

  • U razdoblju od 1980. do 2022. u 32 države članice EGP-a zabilježeno je 5584 smrtnih slučajeva povezanih s poplavama.
  • Trenutačno otprilike 53 milijuna ljudi (12 % europskog stanovništva) živi u područjima u kojima su potencijalno moguća izlijevanja rijeka, iako su često uspostavljene obrane od poplava. Taj se broj između 2011. i 2021. povećao za 935 000, što upućuje na kontinuirani razvoj na poplavnim područjima.
  • Jedna od devet bolnica u Europi nalazi se u područjima na kojima su potencijalno moguća izlijevanja rijeka.

Suše i nestašica vode

  • Zbog potražnje za vodom i sušama regije u Europi suočene su s gotovo trajnim nedostatkom vode, i to ne samo na jugu.
  • Dulja razdoblja sušnog i vrućeg vremena olakšavaju širenje šumskih požara, uglavnom u južnoj Europi, ali sve više i u drugim regijama. Između 1980. i 2022. godine 702 osobe izgubile su život izravno zbog šumskih požara u 32 države članice EEA-a, a mnoge druge bile su pogođene dimom zbog šumskih požara.

Kvaliteta vode

  • Porast temperature zraka i vode olakšava rast patogena, čime se povećava rizik od bolesti koje se prenose vodom.
  • Zbog obilnih padalina dvostruko je vjerojatnije da će doći do štetnih koncentracija patogena u vodnim tijelima zbog onečišćenog otjecanja i kombiniranog izlijevanja kanalizacije.
  • Na niskim područjima podizanje razine mora uzrokuje prodiranje slane vode u podzemne i površinske vodonosnike, s učinkom prelijevanja na usjeve.
  • Slab protok tijekom sušnih razdoblja dovodi do većih koncentracija onečišćujućih tvari, što zahtijeva skupo pročišćavanje otpadnih voda. Tijekom sušnih i vrućih razdoblja cijanobakterije cvjetaju u vodama bogatim hranjivim tvarima, što može ugroziti kvalitetu vode.

O izvješću

Izvješće je objavljeno kao dio aktivnosti Europskog opservatorija za klimu i zdravlje, a temelji se na radu Opservatorija i nadopunjuje ga. Izvješće se temelji na europskoj procjeni klimatskih rizika objavljenoj ranije ove godine, u kojoj je zdravlje istaknuto kao jedan od ugroženih sektora.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument