Ublažavanje klimatskih promjena

Kako bi spriječile najopasnije učinke klimatskih promjena, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) usuglasile su se da će ograničiti globalni porast temperature na manje od 2 °C od predindustrijskog doba. Da bi se postigao taj cilj, globalne emisije stakleničkih plinova trebale bi se drastično smanjiti. Do 2050. globalne emisije trebale bi se smanjiti za 50 % u usporedbi s 1990. godinom, prije nego što se postigne ugljična neutralnost do kraja ovog stoljeća. EU podržava cilj UNFCCC-a i do 2050. namjerava smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 80 – 95 % u usporedbi s razinama iz 1990. Te visoko postavljene ciljeve treba sagledavati i u kontekstu ciljeva koji se zahtijevaju od zemalja u razvoju,  a oni su znatno blaži od EU ciljeva.

Uvod

 Emisije stakleničkih plinova posljedica su prirodnih procesa i ljudskih aktivnosti. Najvažniji prirodni staklenički plin u atmosferi je vodena para. Međutim, ljudskim se aktivnostima otpuštaju velike količine drugih stakleničkih plinova, čime se povećavaju koncentracije tih plinova u atmosferi, a to pak pojačava učinak staklenika i čini klimu toplijom. Glavni izvori stakleničkih plinova koji su rezultat ljudskog djelovanja su:

• izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji električne energije, prijevozu, industriji i kućanstvima (CO₂);
• poljoprivreda (CH₄) i promjene u upotrebi zemljišta poput krčenja šuma (CO₂);
• odlaganje otpada (CH₄);
• upotreba industrijskih fluoriranih plinova.

Politike EU-a

 EU poduzima razne aktivnosti u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova. Nakon postizanja ciljeva Protokola iz Kyota za razdoblje od 2008. do 2012. godine, EU je usvojio novi cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova: do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na razine iz 1990. Da bi se postigao taj cilj – jedan od temeljnjh u sklopu strategije Europa 2020. – na razini EU-a određena je gornja granica ukupnih emisija iz  Europskog sustava trgovanja emisijama (ETS), a pojedinačni nacionalni ciljevi za emisije u sektorima koje ne obuhvaća ETS utvrđeni su u skladu s „Odlukom o zajedničkim naporima“. EU je istovremeno donijela zakonske propise kako bi se povećala upotreba obnovljive energije – kao što je energija vjetra, solarna energija, hidroenergija i energija biomase – te kako bi se poboljšala energetska učinkovitost raznovrsne opreme i kućanskih uređaja. EU također nastoji podržavati razvoj tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika kako bi se na taj način umanjile emisije i CO₂ iz elektrana i drugih velikih postrojenja.

U sklopu okvira politika o klimi i energetici, EU se obvezao da će do 2030. smanjiti emisije na području EU-a za najmanje 40 % u odnosu na razine iz 1990. Taj je cilj obvezujući za sve članice EU-a. Europska energetska unija, koja nastoji osigurati da Europa ima sigurnu i povoljnu energiju bez štetnog utjecaja na klimu, ima isti cilj.

Aktivnosti EEA-e

Pružanjem informacija o klimatskim promjenama, EEA podržava primjenu zakonskih propisa o ublažavanju klimatskih promjena u Europi, procjenu politika EU-a i razvoj dugoročnih strategija za ublažavanje klimatskih promjena. Informacije, podatci, pokazatelji, procjene i predviđanja koje provodi EEA – usredotočene su na trendove emisija stakleničkih plinova, predviđanja, te politike i mjere u Europi.

EEA blisko surađuje s Europskom komisijom (GU za klimatsku politiku, GU za Zajednički istraživački centar, Eurostat), kao i sa stručnjacima iz svojih europskih tematskih centara za pitanja onečišćenja zraka i ublažavanje klimatskih promjena (ETC/ACM) te sa svojom mrežom zemalja (Eionet).

Ključne aktivnosti i proizvodi uključuju godišnje prikupljanje i objavu inventara stakleničkih plinova Europske unije te godišnju procjenu napretka EU-a i europskih država u ostvarivanju klimatskih i energetskih ciljeva.

EEA je europski podatkovni centar za emisije stakleničkih plinova, a osim toga održava i bazu podataka o politikama i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena.

Poveznice

Međuvladin panel o klimatskim promjenama

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime

Glavna uprava Europske komisije za klimatsku politiku

Europski tematski centar za pitanja onečišćenja zraka i ublažavanje klimatskih promjena