dalje
prethodno
stavke

Article

Intervju – Koja je uloga biomase u europskim ambicijama u pogledu održivosti?

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2024-07-03 Zadnja izmjena 2024-07-03
7 min read
Photo: © Michelle Kirsimäe, Well with Nature /EEA
Europska unija i njezine države članice sve se više usredotočuju na biomasu i načine na koje ona može poduprijeti tranziciju prema održivom i klimatski neutralnom gospodarstvu. Razgovarali smo s Katarzynom Kowalczewskom, EEA-inom stručnjakinjom za poljoprivredu i integraciju korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) o nedavnoj EEA-inoj publikaciji pod nazivom „Europska slagalica o biomasi” i o tome zašto tvorci politika tu temu trebaju pažljivo razmotriti.

Što je biomasa i zašto je važna za ciljeve u području okoliša i klime?

Biomasa je pojam koji se primjenjuje u različitim kontekstima. U kontekstu nedavnog izvješća EEA-a, biomasa znači ukupnu vegetaciju koja čini ekosustave, sekvestrira ugljik i osigurava hranu i sirovine za širok raspon biomaterijala. Ti se materijali upotrebljavaju u mnogo različitih sektora, kao što su građevinarstvo, energetika, promet, industrija namještaja i tekstilna industrija. Biomasa se također može ponovno upotrijebiti i reciklirati kako bi se na najbolji način iskoristili biološki materijali i proizvodi u odnosu na svoju gospodarsku vrijednost i vrijednost za okoliš.

Postoji snažno tržišno natjecanje za opskrbu biomasom jer ista vrsta biomase može imati višestruke krajnje namjene i funkcije, među ostalim za prirodu i bioraznolikost. Biomasa uklanja CO2 iz atmosfere i skladišti ugljik i kad je riječ o živim biomasama i proizvodima iz biomase. Biomasa zamjenjuje fosilne i mineralne materijale biološkim materijalima i proizvodima, čime se mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova. Potrebno je obnoviti biomasu i za potrebe prirode i bioraznolikosti kako bi se održala raznolikost europskih krajobraza.

U europskom zelenom planu predviđa se nekoliko uloga biomase u pogledu sigurnosti hrane i energetske sigurnosti, očuvanja prirode, smanjenja onečišćenja te ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama. Tek treba utvrditi način na koji će te uloge u konačnici ojačati jedna drugu ili će se međusobno nadmetati te to uvelike ovisi o uspostavljenim poticajima u okviru politike i provedbi politike.

 

Koji je bio cilj izvješća EEA-a o biomasi?

Ideja izvješća proizašla je iz rasprava među kolegama iz EEA-a koji su radili na različitim temama u Agenciji. Otkrili smo da unutar tematskih područja rada biomasu promatramo iz različitih perspektiva. Saznali smo i da zapravo ne znamo koliko bi biomase bilo potrebno za postizanje ciljeva europskog zelenog plana te može li se u EU-u na održiv način zadovoljiti stalno povećanje potražnje za biomasom.

Stoga smo odlučili prikupiti činjenice o podrijetlu i tokovima biomase, a cilj je bio povećati svijest o brojnim ulogama i funkcijama biomase. Cilj je bio i bolje razumjeti dodatne koristi i kompromise te ih staviti u kontekst politika EU-a, kao i odnos između ekosustava, sekvestracije ugljika, proizvodnje i potrošnje biomase. Pružanjem činjenica i analize, izvješće EEA-a o biomasi može se upotrijebiti kako bi se olakšala rasprava među različitim dionicima o nekoliko tema koje se odnose na biomasu.

 

Kako se biomasa trenutačno upotrebljava u 27 država članica EU-a? Koji su glavni trendovi?

Veći dio EU-ove ponude biomase proizvodi se unutar EU-a, a dvije glavne kategorije na koje smo se usredotočili u izvješću jesu poljoprivredna biomasa i drvna biomasa iz šuma.

Na temelju najnovijih podataka Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) o tokovima biomase u EU-u, više od polovice poljoprivredne biomase upotrebljava se za hranu za životinje i stelju, a samo se oko 13 % upotrebljava za hranu biljnog podrijetla za prehranu ljudi. U manjoj se mjeri upotrebljava za biogoriva, vlakna i materijale. Za gotovo petinu poljoprivredne biomase uporaba nije poznata, što je važan nedostatak znanja kad je riječ o analizi otiska njezinih različitih uporaba.  

Drvna biomasa upotrebljava se kao materijal za gradnju, namještaj i druge drvne proizvode, za papir i ambalažu te kao izvor energije. Biomasa prevladava u potrošnji energije iz obnovljivih izvora u EU-u. Biomasa je 2021. činila više od polovine ukupne bruto konačne potrošnje energije iz obnovljivih izvora u EU-u. U razdoblju od 2000. do 2020. došlo je do znatnog povećanja uporabe krute biomase, posebno drvne biomase, za proizvodnju bioenergije u gotovo svim državama članicama. Izgaranje različitih vrsta drvne biomase pridonosi stvaranju bioenergije.

 

Koji su ključni izazovi u upravljanju biomasom?

Glavni izazov predstavlja činjenica da znanstvena istraživanja upućuju na to da u budućnosti neće biti dostupno dovoljno biomase iz EU-a za ispunjavanje svih uloga predviđenih u europskom zelenom planu. Ponuda biomase i dalje je ograničena zemljišnim površinama, rastom vegetacije, klimatskim promjenama i globalnom trgovinom. Budući da postoji sve veća i konkurentska potražnja za uporabom biomase u različitim sektorima, uključujući u svrhu očuvanja prirode, moramo odrediti prioritete za uporabu biomase. To znači da će dionici morati razumjeti potrebu za različitim kompromisima između postizanja ciljeva politike i načina trenutačne uporabe raspoložive biomase uz istodobno očuvanje njezine buduće ponude te će o tome trebati razgovarati.

Različite vrste proizvodnje i uporabe biomase imaju različite učinke na ekosustave te je stoga potreban cjelovitiji pristup upravljanju biomasom. To je i zato što uvjeti ekosustava iz kojih se dobiva biomasa općenito nisu dobri i smanjuju se, a šumski je ponor ugljika, na koji se toliko oslanjamo za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. i 2050., posljednjih godina u padu. Ta slagalica o biomasi postaje još složenija jer se sektori primarne proizvodnje, kao što su poljoprivreda i šumarstvo, već suočavaju s učincima klimatskih promjena koji još više ugrožavaju ponore ugljika i proizvodnju biomase.

Intervencije politike u području korištenja zemljišta i upravljanja zemljištem, posebno one koje utječu na šume i poljoprivredu, dat će rezultate tijekom sljedećih desetljeća. Pri planiranju za 2030., 2050. i kasnija razdoblja odluke su potrebne već danas.

 

Kako klimatske promjene utječu na proizvodnju biomase kao što su usjevi i šume u 27 država članica EU-a?

Klimatske promjene utjecale su na proizvodnju biomase iz poljoprivrede i šumskih zemljišta u EU-u promjenom klimatskih zona, što uključuje promjene u temperaturi i oborinama, promjenama u sezonama rasta te povećanjem učestalosti i težine ekstremnih događaja. Ti su učinci pozitivno i negativno utjecali na europsku poljoprivredu i šumska zemljišta, a isto se predviđa i u budućnosti.

Istraživanja o utjecaju dugoročnih klimatskih trendova na europske usjeve upućuju na dokaze o smanjenju prinosa usjeva za kukuruz, pšenicu i druge žitarice u južnoj Europi zbog povećanja temperature, smanjenja oborina i promjene godišnjih doba. U drugim dijelovima Europe promjene temperature i oborina pozitivno utječu na neke vrste usjeva.

Teške i česte suše koje se javljaju u EU-u negativno su utjecale na rast i stabilnost šuma. Takvi su događaji uzrokovali gubitak staništa, migraciju lokalnih vrsta i širenje invazivnih stranih vrsta te doprinijeli šumskim požarima. U studijama kojima se predviđaju budući učinci klimatskih promjena na šume nisu izneseni jasni zaključci i pokazuju se velike varijacije ovisno o zemlji, regiji i vrsti. To je zato što odgovor šuma na klimatske promjene može biti složen i višeslojan. Šume koje imaju bogatu bioraznolikost obično su otpornije na utjecaje klimatskih promjena nego monotipske šume.

 

Koji su neki od primjera ciljeva politike koji se odnose na biomasu?

U okviru europskog zelenog plana nedavno je donesena ili se razvija velika količina tematskog i međusektorskog zakonodavstva koje je relevantno za proizvodnju i potrošnju biomase. Izazov je osigurati da su i politike EU-a i nacionalne politike o biomasi usklađene i pažljivo razmotrene.

Općenito, biomasa je zbog više razloga potrebna za dekarbonizaciju jer može zamijeniti fosilna goriva ili građevinske materijale s većom emisijom ugljika. No time se povećava potražnja za dobivenom biomasom, što bi pak moglo potaknuti promjene u korištenju zemljišta i naštetiti ekosustavima. Istodobno, u ciljevima u pogledu uklanjanja ugljika prepoznaje se priroda kao rješenje i poziva na veću sekvestraciju ugljika u šumama i drugim kopnenim ekosustavima. To može utjecati na raspoloživost biomase za zamjenu materijala i proizvoda s većom emisijom ugljika.

Nadalje, aspekti proizvodnje biomase povezani su s ciljevima politike za bioraznolikost i očuvanje ekosustava u kojima se poziva na korištenje manje sredstava iz vanjskih izvora, manje intenzivnih praksi i manje štetnih kemijskih tvari te na veću usmjerenost na rješenja koja se temelje na prirodi. Općenito se očekuje da će te politike biti korisne za kvalitetu i količinu zaliha biomase koje ostaju u prirodi, ali se očekuje da će dovesti i do smanjenja neto proizvodnje biomase za uporabu u biogospodarstvu. Osim toga, prijelazom na kružno gospodarstvo može se smanjiti potražnja za materijalima iz primarne biomase i povećati raspoloživost sekundarne biomase, primjerice recikliranjem.

Kao što se može vidjeti, postoje određeni izazovi kad je riječ o uporabi biomase u odnosu na ciljeve europskog zelenog plana. Određena uporaba biomase mogla bi biti korisna za jedan pojedinačni cilj politike, ali bi se mogla smatrati štetnom u odnosu na neki drugi cilj politike. Cilj našeg izvješća jest doprinijeti raspravi o politikama pružanjem činjenica i analize.

U sljedećim koracima nastojat ćemo obavijestiti različite dionike i našu mrežu Eionet o rezultatima izvješća kako bismo bolje razumjeli potrebe za znanjem i informacijama te kako EEA može dodatno doprinijeti rješavanju slagalice o biomasi.

Katarzyna Kowalczewska

Stručnjakinja – poljoprivreda i integracija LULUCF-a

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: biomass
Radnje vezane za dokument