Krajnje je vrijeme za promjene u prometnom sektoru

Prije samo nekoliko generacija mnogi su ostali u svojoj lokalnoj zajednici tijekom čitavog života. Često se nisu selili daleko od mjesta rođenja, a većina stvari koje su im bile potrebne – hrana, odjeća, građevinski materijal – dolazila je iz njihova neposrednog okruženja.

U modernim društvima sustavi proizvodnje i potrošnje ovise o prometu. Ljudi očekuju da će se moći kretati radi posla i obrazovanja. Posjećuju članove obitelji u drugim gradovima i putuju u druge zemlje na odmor. Međutim, cijene energije, ovisnost o uvozu fosilnih goriva i zabrinutost zbog klimatske krize i krize bioraznolikosti više su nego dovoljni za preispitivanje našeg sustava mobilnosti.

Rastu emisije stakleničkih plinova iz prometa

EU je utvrdio ambiciozan cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova iz prometa za 90 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. Međutim, dosad se pokazalo da je teško ostvariti napredak prema tom cilju. Podatci Europske agencije za okoliš pokazuju da je promet jedini veliki gospodarski sektor u EU-u u kojem su se emisije stakleničkih plinova povećale u posljednjih 30 godina.

Općenito govoreći, promet je postao učinkovitiji. Većina automobila, kamiona, brodova i zrakoplova ispušta manje ugljikova dioksida po kilometru nego što je to prije bio slučaj. Njihovi su motori učinkovitiji u pogledu potrošnje goriva i djelomično rade na biogoriva. Međutim, ta postignuća ne drže korak sa sve većim obujmom prometa. Prelazimo više kilometara, prevozimo više roba i češće letimo radi posla i odmora. To je glavni razlog povećanja ukupnih emisija iz prometa u Europi.

Trenutačno emisije iz prometa čine otprilike jednu četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova koje proizvodi EU. Gotovo tri četvrtine tih emisija potječu iz cestovnog prometa, a više od polovine emisija iz cestovnog prometa potječe od automobila. Oko 13 % emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru EU-a nastaje u civilnom zrakoplovstvu, ali te emisije brzo rastu te su se od 1990. već više nego udvostručile.

Prema analizi Europske agencije za okoliš, predviđa se da će se emisije iz prometa u Europi smanjiti zahvaljujući postojećim mjerama politike, ali to neće biti dovoljno da bi se uskladile s općim ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

Infografika: Emisije stakleničkih plinova iz prometa u EU-u

Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o prometu i okolišu za 2021.

Prometom se stvaraju veliki pritisci na prirodu

Emisije stakleničkih plinova nisu jedini problem u pogledu održivosti povezan s prometom. Onečišćenje zraka i onečišćenje bukom štete ljudskom zdravlju i prirodi. Sve veći opseg prometa zahtijeva opsežnu infrastrukturu: ceste, parkirališta, luke, kanale, zračne luke.

Širenjem gradskih područja i prometnih mreža dolazi do rascjepkavanja prirodnih staništa. Time se smanjuje otpornost ekosustava i otežava kretanje divljih životinja. Na primjer, životinje mogu stradati pod kotačima automobila ili ne mogu pronaći hranu, vodu ili partnera. Prema pokazatelju Europske agencije za okoliš, rascjepkanost krajolika pogađa čak i rijetko naseljene dijelove Europe.

Pomorski promet pridonosi brojnim kumulativnim pritiscima na europska regionalna mora. Nedavno zajedničko izvješće Europske agencije za okoliš i Europske agencije za pomorsku sigurnost predstavlja prvu značajnu procjenu održivosti sektora. U izvješću je utvrđeno da je pomorski promet uvelike odgovoran za uvođenje neautohtonih vrsta, podvodnu buku te emisije stakleničkih plinova i onečišćivača zraka.

Potrebne su brojne mjere

Očekuje se da će uvođenje novih i učinkovitijih tehnologija imati ključnu ulogu u dekarbonizaciji putničkog i teretnog prijevoza. To uključuje povećanje udjela električnih vozila, zajedno s daljnjim prelaskom na obnovljive izvore energije u proizvodnji električne energije i goriva.

Međutim, izazovi u pogledu održivosti europskog prometnog sektora ne mogu se riješiti samo učinkovitijim vozilima. Iz nedavne procjene Europske agencije za okoliš proizlazi da su u cestovnom prometu potrebni veća opterećenja teretnih vozila i veće stope popunjenosti vozila, primjerice dijeljenjem prijevoza. Također je potrebno ograničiti rast potražnje za prijevozom, kao i prelazak na zelenije načine prijevoza: hodanje, vožnju biciklom, vožnju autobusom, vlakom i unutarnjim plovnim putevima. Važno je napomenuti da bi cijena prijevoza trebala u potpunosti odražavati troškove prijevoza u pogledu okoliša, klime i zdravlja ljudi.

Gradovi imaju veliku korist od ulaganja u bolje mogućnosti javnog prijevoza, vožnje biciklom i hodanja. Tim se mjerama može ubrzati kretanje središtima gradova, poboljšati kvaliteta zraka na lokalnoj razini i smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Manje automobila također može značiti da se dijelovi cesta ili parkirališta mogu pretvoriti u zelene površine u kojima ljudi mogu uživati i kojima se smanjuju najgori učinci toplinskih valova i obilnih kiša. Sve to pridonosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi, a može čak i pridonijeti očuvanju bioraznolikosti u gradskim područjima. Isto tako, boljim urbanističkim planiranjem može se smanjiti potreba za prijevozom.

©Laszlo Ligeti, My City /EEA

U okviru strategije za održivu i pametnu mobilnost Europa nastoji udvostručiti željeznički promet velikih brzina. To bi moglo znatno doprinijeti smanjenju emisija i drugih negativnih učinaka prometa u Europi. U nedavnoj procjeni Europske agencije za okoliš zaključeno je da je putovanje željeznicom očigledno ekološki najprihvatljiviji način prijevoza između mnogih europskih gradova, u usporedbi s letenjem, dok putovanje automobilom na benzin ili dizel može biti čak i štetnije od letenja, osobito ako osoba putuje sama.

U paketu „Spremni za 55 %” za nove automobile i kombije predlažu se stroža ograničenja emisija, uz mogućnost registracije isključivo vozila s nultom stopom emisija od 2035. nadalje te poboljšanja infrastrukture za alternativna goriva. Paket također obuhvaća inicijative ReFuelEU Aviation i FuelEU Maritime, čiji je cilj smanjiti emisije iz zrakoplova i brodova te proširiti sustav EU-a za trgovanje emisijama na pomorski i cestovni promet.

Infografika: Koji su troškovi emisija iz različitih oblika prijevoza?

Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o prometu i okolišu za 2020.
Napomena: Stope popunjenosti: zrakoplovi 80 %, brzi vlakovi 66 %, električni međugradski vlakovi 36 %. Sivi stupci odražavaju nesigurnost u pogledu klimatskih troškova zrakoplovstva koji nisu povezani s CO2 na temelju studije Coxa i Althausa (2019.).Cox, B. i Althaus, H.-J., 2019., How to include non-CO2 climate change contributions of air travel at ETH Zurich (Kako uključiti doprinose zračnog prijevoza koji nisu povezani s CO2 u zračnom prometu u institutu ETH Zürich), studija provedena u ime Platforme za mobilnost instituta ETH Zürich, INFRAS, Bern, Švicarska.

Prema održivijoj mobilnosti

Sustav mobilnosti jedan je od ključnih društvenih sustava koji definiraju naš trenutačni način života. Međutim, to je također sustav koji trenutačno ovisi o fosilnim gorivima i šteti našem zdravlju, okolišu i klimi.

Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 mnogi su se ljudi naviknuli na nove načine rada, pa čak i provođenje odmora bliže domu. U društvenom smislu i dalje nam je potrebna izravna interakcija, ali mnogi se sada pitaju isplati li se putovanje u drugi grad ili zemlju radi sudjelovanja na kratkom sastanku.

Smanjenje prometa u gradovima tijekom pandemije bolesti COVID-19 također je donijelo jasne koristi za kvalitetu zraka na lokalnoj razini. Smanjile su se razine buke, a pojavili su se i brojni nepotkrijepljeni dokazi o tome da se divlja fauna i flora drugačija ponašala kad ih nisu ometale ljudske aktivnosti.

Trenutačno zbog visokih cijena energije ljudi pomno preispituju svoje navike u pogledu mobilnosti. Manje važna putovanja možda će morati pričekati. Poticaji za dijeljenje prijevoza, hodanje, vožnju biciklom, javni prijevoz i uporabu vozila s učinkovitijom potrošnjom goriva postali su jasniji. Dekarbonizacija europskog sustava mobilnosti zahtijeva ulaganja u dugoročnu održivost, pri čemu se u potpunosti trebaju uzeti u obzir negativni učinci prometa i promjene naših navika.